Pravni savjeti

Dva puta uplatio isti dug

Pitanje: Kao nasljednici imovine pokojnog oca, brat i ja smo postali solidarni dužnici prema jednoj osobi, koja je ocu svojevremeno pozajmila veću svotu novaca. Obzirom da s bratom nisam u dobrim odnosima te ne kontaktiramo, samostalno sam podmirio dug u cijelos­ti te sam se obratio bratu da mi refundira polovicu duga koji sam platio vjerovniku. Brat mi je odgovorio da to nisam trebao učiniti, jer je on već prije taj dug podmirio te da se upravo spremao da od mene traži povrat polovice duga. Kada sam to rekao vjerovniku i zatražio da mi uplatu duga vrati u cijelosti on je to odbio navodeći da od brata nije ništa primio. I tako se ta priča odvijala u nedogled, sve dok nisam izgubio živce i odlučio tužiti vjerovnika i tražiti povrat duga. Ili možda trebam tužiti svoga brata i tražiti uplatu polovi­ce duga, jer on mi nikad nije pokazao potvrdu o uplati? (Z.P., Zadar)

Odgovor: Mišljenja smo da trebate tužiti vjerovnika i tražiti od njega da vam vrati cijeli iznos duga jer se očito radi o takozvanom bezrazložnom bogaćenju. Na sudu ćete trebati dokazati da ste platili vjerovniku čitav dug, a kao svjedoka možete pozvati svoga bra­ta. On će na sudu potvrditi da je uplatio prije vas cjelokupan iznos duga i to argumentirati s potvrdom uplate. U svakom slučaju, konačno ćete saznati tko je u pravu – vjerovnik ili vaš brat, u pogledu uplate duga. Brata ionako ne možete tužiti dok niste sigurni u upla­tu duga s njegove strane. Ako uplatu nije izvršio onda ga možete tužiti za plaćanje polovice duga koji ste vi uplatili.

Polovica zarade bivšem mužu?

Pitanje: Nakon višegodišnjeg vođenja radnog spora sud je donio presudu meni u korist, kojom mi se dosu­đuje značajan novčani iznos po osnovu izgubljene zarade u periodu dok nisam radila zbog otkaza. Moj suprug, s kojim sam se u međuvremenu rastala, traži polovicu dosuđenog iznosa, tvrdeći da je to bračna stečevina jer je radom stečena tijekom trajanja braka. Smatram da je u krivu, jer mu ne može pripasti moja mukotrpna zarada za koju sam se morala sporiti više godina. (R.B., Čakovec)

Odgovor: Ako se izgubljena zarada iz osnova radnog odnosa odnosi na vrijeme u kojem ste bili u bračnoj zajednici sa suprugom, u pitanju je bračna stečevina jer je stečena radom tijekom braka. Stoga vašem biv­šem suprugu pripada polovica dosuđene izgubljene zarade, koju ćete mu morati isplatiti bez obzira što više niste u braku. U protivnom, suprug će protiv vas pok­renuti sudski postupak i ishoditi donošenje presude, temeljem koje će biti namiren u svom potraživanju.

Maćeha i njezina prava spram kuće

Pitanje: Pokojni otac je oporukom ostavio meni i sestri obiteljsku kuću u kojoj je stanovao do svoje smrti sa svojom drugom ženom, našom maćehom. Njoj je opo­ručno ostavio pravo doživotnog plodouživanja kuće, koju smo mi naslijedili. Zanima nas kakva su prava maćehe vezana na doživotno pravo plodouživanja? Smije li ona iznajmljivati kuću podstanarima, te kome pripada najamnina? Što je s eventualnim preuređe­njem kuće? Što ako se ona preuda? Ima li njezin muž pravo stanovati u našoj kući koja je bila predmet prava plodouživanja? Napominjemo da smo s maćehom uvi­jek bili u dobrim odnosima, ali sve se može promijeniti njezinom preudajom. (V.D, Krapina)

Odgovor: Pravo plodouživanja je regulirano odredba­ma Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ono daje pravo ovlašteniku (osobi koja uživa pravo plodouživanja) da upotrebljava stvar koja je predmet plodouživanja, te da crpi njene plodove (u ovom slu­čaju najamninu) ne vrijeđajući bit (supstanciju) stvari i ne mijenjajući njenu ekonomsku namjenu. Pravo plodouživanja je osobno pravo te prestaje smrću ovlaštenika. U Vašem slučaju maćeha ima pravo do svoje smrti koristiti obiteljsku kuću, što uključuje i nje­zino pravo da kuću iznajmljuje. Poslije njezine smrti pravo plodouživanja se gasi te se ne može prenijeti na drugu osobu niti naslijediti. Ako se maćeha doista preuda, poslije njezine smrti osoba s kojom je sklopi­la brak mora se iseliti iz kuće. Ako to odbije, trebate podnijeti tužbu nadležnom sudu za iseljenje zbog sta­novanja bez valjane pravne osnove.

Gubim li udajom obiteljsku mirovinu?

Pitanje: Suprug mi je umro kada sam imala 47 godina, tako da sam za ostvarivanje prava na obiteljsku miro­vinu trebala čekati da navršim 50 godina života. Već duže vrijeme sam u vezi s čovjekom za kojeg smatram da bi bio idealan muž, te smo se odlučili oženiti. Međ­utim, prvo bih htjela raščistiti jednu moju bojazan. Da li gubim pravo na obiteljsku mirovinu u slučaju udaje za drugu osobu nakon smrti supruga? Također, imam li pravo na novu obiteljsku mirovinu u slučaju smrti drugog supruga, ukoliko se ona pokaže povoljnijom? (S.M., Osijek)

Odgovor: Obzirom da ste navršili 50. godina života, a to je uvjet za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, udajom ne gubite pravo na obiteljsku mirovinu, a stje­čete pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi novoga braka, ukoliko je ta mirovina za vas povoljnija. Dakle, slobodno se možete udati bez ikakve bojazni da ćete zbog sklapanja novog braka ostati bez obiteljske miro­vine koju sada uživate.

Oženio se pred smrt

Pitanje: Nedavno mi je umro brat, koji je iza sebe ostavio veću imovinu. Nije imao potomaka, već samo ženu s kojom se oženio neposredno pred smrt. Od rođaka ostali smo samo otac i ja. Zanima me da li ja kao brat pokojnika te naš zajednički još uvijek živi otac imamo pravo na nasljedstvo, pored njegove supruge? Da li utječe na njezino pravo nasljeđivanja činjenica da je brak sklopljen neposredno pred smrt brata? Ukoliko imam pravo na ostavinu, koliko bi mi udjela u imovini pripalo? (G.S., Gospić)

Odgovor: Obzirom da brat nije imao potomaka, nje­govu imovinu nasljeđuje njegova supruga, bez obzira na dužinu trajanja braka, i to jednu polovinu. Drugu polovinu nasljeđujete Vaš otac i vi u jednakim dijelo­vima, dakle svakome jedna četvrtina imovine. Da je vaša majka živa, vi biste ostali bez nasljedstva jer bi Vaša četvrtina pripala majci. Ovakvo zakonsko nas­ljeđivanje dolazi u obzir samo ako brat nije ostavio oporuku.