ZARADA UZ MIROVINU

Na tržište rada vratilo se 14.000 umirovljenika

Povratak umirovljenika u svijet rada odlična je ideja, no je li izvediva? U Hrvatskoj je danas 327.910 umirovljenika u dobi od 40 do 60 godina, a neki od njih mogli bi se vratiti na tržište rada te uz to zadržati mirovinu.

Prema podacima Sindikata umirovljenika Hrvatske, pravo na rad bez obustave mirovine do kraja srpnja ove godine iskoristilo je nešto manje od 4000 umirovljenika, što je tisuću više nego na kraju 2016. Uz to, oko 10.000 umirovljenika radi preko ugovora o djelu ili autorskog ugovora, u sklopu kojeg plaćaju doprinose od deset posto za mirovinsko i sedam posto za zdravstveno osiguranje. Umirovljenici to nazivaju diskriminacijom jer su sve te doprinose već otplatili do stjecanja mirovine.

– Nakon višegodišnjih zahtjeva Sindikata umirovljenika, izgleda da su vladajući došli pameti i odlučili ukinuti ograničenja za rad umirovljenika, ali ne zbog percepcije razine siromaštva u Hrvatskoj, nego zbog demografskog urušavanja. Unatoč pogrešnim motivima, bar će svi umirovljenici imati pravo na dodatnu zaradu u starim danima. Zašto mlađim umirovljenicima ne omogućiti da rade bez gubitka prava na mirovinu, ako imaju želje za poslom – poručili su nedavno iz Hrvatske gospodarske komore.

Preživljavanje

– Sindikat umirovljenika Hrvatske već godinama upozorava na diskriminaciju prijevremenih umirovljenika na tržištu rada, kojima je trenutnim zakonom o mirovinskom osiguranju onemogućen rad do pola radnog vremena. Upravo smo zbog toga 2014. godine, kada je počela primjena novog zakona o mirovinskom osiguranju, pokrenuli ocjenu ustavnosti takvog diskriminirajućeg rješenja, ali bez uspjeha, jer je Ustavni sud 2015. donio rješenje kojim se odbija SUH-ov zahtjev. No, unatoč tome, potreba za radom umirovljenika se povećavala iz godine u godinu, jer su starije osobe sve više tonule u siromaštvo. Sve više se šuška kako će se ukinuti sva ograničenja za rad umirovljenika te da će konačno i prijevremenim umirovljenicima biti dopušteno zaraditi koju kunu više, kažu u SUH-u.

U javnosti se često čuje kako će umirovljenici postati konkurencija svojoj djeci i unucima na tržištu rada. To je neistinito, jer se na tržištu rada umirovljenici uglavnom angažiraju na deficitarnim zanimanjima za koja je sve manje mladih stručnjaka te, prema podacima HZMO-a, na poslovima čelnika organizacija, stručnjaka i znanstvenika pri različitim institucijama ili stručnjaka za koje nema mlađih zamjena.

– Važnost povratka umirovljenika, posebice onih mlađih, odavno su shvatile velike ekonomije Europske unije, poput Njemačke, Francuske, Italije. Tako, prema podacima Europske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, većina zemalja dopušta rad u mirovini bez obustave, a iznimno dio država, poput Mađarske ili Njemačke, ima ograničenu neoporezivu mjesečnu zaradu. Iako je trend svagdje isti, da umirovljenici rade zbog nedostatnih prihoda, činjenica je da bar mogu svoj kruh, još jednom, zaraditi, iako ostaje pitanje koliko bi njih zapravo željelo raditi da imaju mirovine dostatne za dostojanstven život – zaključuju u SUH-u.

Prosvjed 10. listopada

Podsjetimo samo da Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u prosječnoj netoplaći od samo 37,8 posto, slijedi Bosna i Hercegovina s udjelima od 42 posto (Republika Srpska) i 43,5 (Federacija), a onda Kosovo s 47 posto, Srbija s 50 posto, Crna Gora s 56 posto, Slovenija sa 60 posto i Makedonija sa 62 posto, koliko ima i Mađarska, koja je blizu europskog prosjeka.

Zbog ogromnih razmjera siromaštva građana treće dobi umirovljenici najavljuju prosvjed za 10. listopada u Zagrebu.

– Tražimo povećanje mirovina svima koji su umirovljeni nakon 1. siječnja 1999. za 19 posto, s obračunom razlike od dana umirovljenja do kraja 2017., kao i povećanje aktualne vrijednosti mirovine za 19 posto od 1. siječnja 2018., jer u prvu izračunanu aktualnu vrijednost mirovine nije naknadno uračunan povrat duga starim umirovljenicima. Potrebno je uvesti minimalnu mirovinu u visini od najmanje 50 posto bruto minimalne plaće, plus korektivni faktor prema godinama radnog staža. Također, zahtijevamo uvođenje državne naknade za starije osobe koje nisu stekle mirovinu i nemaju prihoda za život (nacionalna mirovina), jer pokrivenost osoba starijih od 65 godina mirovinama iznosi samo 64 posto i na dnu je Europe – poručuju umirovljenici.

Među ostalim zahtjevima su i obiteljske mirovine, tako da svatko ima pravo zadržati svoju radničku mirovinu te dobiti određeni postotak partnerove (uz prihodovni i imovinski cenzus), novi model usklađivanja mirovina, pravo svim umirovljenicima na različite oblike rada bez obustave mirovine te brojni zahtjevi iz područja zdravstva uz novi cenzus za oslobađanje od plaćanja dopunskog osiguranja po liniji siromaštva. Umirovljenici zahtijevaju i da ih se uključi u donošenje odluka koje ih se tiču na svim razinama vlasti.

Eduard SOUDIL
Objavljeno 18. rujna, 2017. u Glasu Slavonije